OČUVANJE BEOGRADSKE TVRĐAVE JE OČUVANJE NAŠE KULTURE I ISTORIJE

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas kompleks Sahat i Barokne kapije na Beogradskoj tvrđavi, čija je obnova upravo završena, i istakao da mu je žao što trenutna situacija ne dozvoljava da otvaranje kompleksa bude upriličeno uz koncert, kako je bilo planirano, ali da će biti vremena i za to.

Događaju su prisustvovali zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, predsednik opštine Stari grad Radoslav Marjanović, gradski sekretar za kulturu Ivan Karl i direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Olivera Vučković .

Vesić je istakao da je veoma ponosan na sve što je tokom poslednjih nekoliko godina urađeno na Beogradskoj tvrđavi.

– Rekonstruisani su Malo stepenište, Veliko stepenište, plato oko spomenika „Pobednik”, a urađene su i restauracije „Pobednika” i Spomenika zahvalnosti Francuskoj. Rekonstruisani su i Ali-pašino turbe, kao i česma Mehmed-paše Sokolovića. U narednom periodu očekuje nas rekonstrukcija Kapije Karla Šestog, koja će početi naredne godine, kao i rekonstrukcija Zindan kapije, odnosno Južnog bedema, koji predstavlja ostatke srednjovekovnog grada despota Stefana Lazarevića – rekao je Vesić.

On je istakao da je u toku projekat za izgradnju kanalizacione mreže na Beogradskoj tvrđavi i naglasio da je ponosan jer, kako je rekao, za ovaj simbol Beograda nikada nije urađeno toliko kao tokom poslednjih godina.

– Ovi radovi nisu zaustavljani ni usporavani epidemijom virusa korona i tako će biti i u budućnosti, jer očuvanje Beogradske tvrđave je očuvanje naše kulture i istorije. Grad Beograd čvrsto „stoji iza” Beogradske tvrđave i Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Svaki dinar uložen u ovakve projekte predstavlja ulaganje u očuvanje našeg nacionalnog i kulturnog identiteta. Rekonstrukcija Sahat-kapije je posebno značajna jer predstavlja čitavu istoriju Beogradske tvrđave, od praistorijskog do ranovizantijskog perioda. Južni bedem pripada gradu Stefana Lazarevića, a tu su i barokne kapije koje su radili Austrijanci, Sahat kapija koju su napravili Turci, a imamo i nemački bunker iz 20. veka. Teško je zamisliti da postoji mesto koje na manjem prostoru može da ponudi praktično čitavu istoriju Beogradske tvrđave i zbog toga ovaj deo zaslužuje toliku pažnju – dodao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta.

– Zahvalnost dugujemo Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Zavodu za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije, Arheološkom institutu SANU, JP „Beogradska tvrđava”, Gradu Beogradu, kao i Opštini Stari grad. Spomenici kulture su od izuzetnog značaja i moramo da uradimo sve kako bismo ih sačuvali za sledeće generacije – zaključio je Vesić.

Direktorka JP „Beogradska tvrđava” Marija Reljić je istakla da je posle četiri godine truda i rada ovaj objekat uspešno otvoren.

– Od svih radova koji su bili planirani na ovom prostoru u 2020. godini, Sahat i Barokna kapija su iziskivali najkompleksnije radove. Želim da zahvalim projektantima, izvođačima, zaposlenima u JP „Beogradska tvrđava” i naravno Gradu Beogradu koji je izdvojio sredstva i prepoznao značaj obnove ovog objekta. Žao mi je jer nismo u mogućnost da na svečaniji način otvorimo ovaj objekat, ali poštujemo mere Vlade Srbije i Kriznog štaba i čekamo trenutak kada će za to doći vreme – rekla je Reljićeva i pozvala posetioce da krajem marta odnosno početkom aprila, kada se otvara sezona na Beogradskoj tvrđavi, dođu da vide ovaj prostor.