PARTNERSTVO STAROGRAĐANA I OPŠTINE KRUNISANO USPEHOM: OBEĆANO – URAĐENO!

Gradska opština Stari grad finansirala je popločavanje prostora između dvadesetak zgrada stambenog bloka u Ulici Mike Alasa, od broja 34 do broja 54, na Dorćolu. Građevinski radovi, kojima je rešen višedecenijski problem žitelja ovog kraja, izvedeni su od 8. avgusta do 10. oktobra, u roku predviđenim javnom nabavkom. Izvođač je bilo GP „Morava in” iz Kruševca, a za radove opština je izdvojila 14.566.201,42 dinara.

Obišli smo stambeni blok naselja oko ulica Mike Alasa, Pančićeve i Dunavske ulice i razgovarali sa sugrađanima.

– Obećano – urađeno! Ovo je pravi potez rukovodstva opštine, uprkos smanjenju budžeta i opštinskih prihoda. Popločavanje, sa dodatnom izgradnjom pristupnih rampi i popravkom stepeništa kruna je naše višegodišnje saradnje – kaže Vladimir Petrović iz Mike Alasa 42, poznatiji u kraju kao čika Vlada.

Pohvale upućuje i komšinica Marija Mihajlović iz broja 34, ne krijući da je prezadovoljna što su nakon „38 godina od izgradnje naselja pločnici oko zgrada konačno uređeni kako treba, jer tu od početka nešto nije valjalo”.

– Rasklimane i ispucale ploče decenijama su otežavale prilaz ulazima i kretanje oko zgrada, posebno po kiši i poledici! Više nema opasnosti za bezbednost stanara, posebno dece i starijih, a izgradnjom rampi olakšano je kretanje osobama sa invaliditetom i majkama sa bebama u kolicima – dopunjuje komšinicu Jelenu čika Vlada.

Naš domaćin je zadovoljan stručnošću izvođača i nadzorog organa. Posebno sa dobrim odnosima koje su uspostavili stanari i radnici „Morave”. Tokom radova sugrađani su im obezbedili priključke za vodu i struju. Naravno nije izostala ni domaćinska pažnja Dorćolaca – jutarnja kafica, voda i sokovi „često je stizao i vruć burek za vredne i susretljive momke, koji nisu stali, od 7 ujutro do 5 popodne“.

Iskazana pažnja najbolje kazuje koliko su novi pločnici važni za nesmetani svakodnevni život stanara ovih zgrada.

– Zadovoljni smo kvalitetom urađenog i odabirom materijala – behaton ploče dimenzija 30h30 cm, teške i do 12 kilograma, debljine od 6 do 4 santimetra. Tek uklanjanjem propalog pločnika ukazale su se neravnine, denivelisana podloga, oštećenja sa ogromnim rupama, kao i delovi rađeni bez betonske košuljice i armaturne mreže, i ko zna šta sve još, kao posledica nekadašnjeg fušeraja. Sve je to ispravljeno! – stučno je objasnio čika Vlada, nekadašnji ekonomista „Minela” u penziji.

Krepki i energični Vladimir Petrović (81) je svakodnevno bio na gradilištu sa izvođačima, održavajući vezu sa opštinom i nadzorom, a radove su redovno obilazili i članovi Veća Andrej Belingar i Lazar Lešnjak.

– Uz nove pločnike, dobili smo i nekoliko klupa oko zgrada, koje su ovog leta bile centar komšijskog druženja – priča nam čika Vlada i podseća šta je sve urađeno u naselju proteklih godina u partnerstvu sa opštinom – od nove rasvete, međublokovskog prostora sa obnovnjenom fontanom, dečjeg igrališta, rekonstrukcije Pančićevog parka, parkinga u Dunavskoj do renoviranja zdravstvene ambulante u Dubrovačkoj i sređivanja brojnih ulaza kroz program „Zajedno za vašu zgradu”.

– Vrata opštine Stari grad su uvek širom otvorena za građane. Tako je bilo kad smo se prvi put obratili pre više godina, tako je i sada – ističe Petrović i opisuje kako je 2008. krenula inicijativa da se konačno „isprave komunalne krive Drine” ovog stambenog bloka.

Od početnih prepreka, odbijanja (ne)nadležnih javnih stambenih i komunalnih preduzeća za održavanje i uređenje zapuštenog međublokovskog prostora, sa kojim su muku svakodnevno mučili, u zavisnoti od vremenskih prilika i godišnjeg doba.

– Opština je odmah prepoznala problem i jasno pokazala da je poboljšanje kvaliteta života sugrađana i komunalno uređenje Starog grada njen osnovni interes i prioritet u radu – zaključuje naš razgovor čika Vlada zadovoljan što je konačno moguće „bezbedno prošetati novim pločnikom oko zgrada”.

Starograđanin Vladimir Petrović očekuje da ovaj deo Starog grada dobije puni kvalitet i sve prednosti življenja u njemu kada se konačno popuni novim sadžajima i izmesti železnica, koja ga nasilno i neprirodno razdvaja od dela naselja na Dunavskom keju